Odlučujuća borba protiv klimatskih promjena

Evropska komisija je 28. januara pozvala sve zemlje svijeta na veća globalna ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena. Najnovijim “sveobuhvatnim prijedlogom za novi globalni dogovor o borbi protiv klimatskih promjena», sve do 2020. godine zagovara se ulaganje do 175 milijardi eura godišnje, od čega bi se više od polovice potrošilo u zemljama u razvoju, navodi se u prijedlogu Evropske komisije.

Nacrtom dokumenta, pozivaju se sve bogate zemlje da uvećaju pomoć zemljama u razvoju kako bi se smanjila emisija otrovnih plinova u tim područjima svijeta, te kako bi se i najnerazvijeniji pripremili za što uspješniju borbu protiv posljedica klimatskih promjena.

"Sve razvijene zemlje moraju pridonijeti izdvajanju većih novčanih iznosa za ublažavanje posljedica klimatskih promjena u zemljama u razvoju, kako putem javnog finansiranja tako i primjenom mehanizama za oštriju kontrolu ispuštanja CO2", navodi se u nacrtu dokumenta.

Evropska komisija takođe namjerava da pozove razvijene zemlje da još odlučnije smanjuju emisiju otrovnih plinova, zauzimajući se za sporazum koji bi ovoga puta trebao biti obavezujući za sve zemlje članice OECD-a i sve sadašnje i buduće članice EU. Novim međunarodnim sporazumom, koji bi trebao biti dogovoren u decembru ove godine u Kopenhagenu, bio bi zamijenjen dosadašnji Kyoto protokol za borbu protiv klimatskih promjena, čija važnost ističe 2012. godine.

Novim sporazumom bi se i sve zemlje u razvoju, osim najsiromašnijih, trebale obavezati da će do 2011. donijeti strategije razvoja s niskom emisijom CO2. Te bi strategije trebale obuhvatati sve ključne industrijske zagađivače, a u prvom redu energetiku i promet na tečna goriva.

U cilju što veće afikasnosti na suzbijanju posljedica klimatskih promjena, Komisija predlaže uspostavu neovisnog tijela za primjenu sporazuma, a spremna je podržati i prijedlog Južne Koreje i Južnoafričke Republike o uspostavi međunarodnog registra svih akcija koje protivno budućem sporazumu, eventualno, budu preduzimale zemlje u razvoju. Imajući u vidu da se sve više zemalja uključuje u međusobnu trgovinu dozvolama za emisiju CO2, Komisija se zalaže i za uspostavu globalnog tržišta ove vrste.

Strategijski cilj Evropske unije je ograničiti globalno zagrijavanje na manje od dva Celzijeva stepena u odnosu na predindustrijsko doba jer bi, prema postojećim naučnim dokazima, dalje povećanje zagrijavanja Planete bilo isuviše rizično po život na zemlji.

Kako bi se taj cilj dostigao, ispuštanje štetnih plinova, a posebno ugljendioksida moralo bi dostići vrhunac prije 2020. godine, a nakon toga bi se do 2050. godine moralo prepoloviti u odnosu na 1990. godinu. Prema ovom dokumentu, razvijene zemlje bi do 2020. godine trebale smanjiti emisiju CO2 za 30 posto, a sve zemlje u razvoju, s izuzetkom najsiromašnijih, od 15 do 30 posto.

“Teret u ispunjavanju takvog cilja morat će ponijeti i razvijeni i zemlje u razvoju”, navodi se u najnovijem dokumentu Evropske komisije.

( reci.ba glasnik br.8)