Kako uspješno spojiti informacione tehnologije, organsku proizvodnju i eko turizam znaju u „Imel d.o.o.“ iz Lukavca. Na informatičkom tržištu ova kompanija, koja danas ima 58 zaposlenih, prisutna je već 24 godine, a novu šansu prije dvije godine prepoznali su u agroproizvodnji i eko turizmu. Te 2016. pokrenuli su po organskom principu proizvodnju kozjih proizvoda (mlijeka, sira i surutke) i plasteničku proizvodnju paradajza, tikvice, paprike i luka.
Cilj pokretanja agropoizvodnje je razvoj domaćih, zdravih i prirodnih proizvoda u Milinom selu, na planini Ozren, nerazvijenom ruralnom području koje je čisto i zaštićeno, a ima odličan potencijal za razvoj eko turizma u koji može biti uključena povratnička populacija.
Kompanija Imel d.o.o. kupila je parcelu koja nije korištena više od 25 godina što je osnovni preduslov za organsku proizvodnju, stado koza koje sada broji 300 grla i hiljadu kvadratnih metara plastenika. Izgrađen je i određeni mobilijar za razvoj eko turizma. Dalji plan razvoja predviđao je proizvodnju dva nova organska kozja sira za šta je bila potrebna investicija u iznosu od 73.491 eura. Kompanija se prijavila na prvi javni poziv za sredstva iz Challenge fonda i nakon predviđene procedure odobreno je finansiranje u iznosu od 20.359 eura, a kompanija će investirati i 53.132 eura vlastitih sredstava.
Rezultat ove investicije biće dva nova brenda - tvrdi kozji sir sa zelenim biberom i tvrdi kozji sir u hrastovoj kori od 100% kozjeg mlijeka u skladu sa principima organskog režima, prema LIP /Local Identity Product/ konceptu, a u cilju jačanja organske održive poljoprivrede.
„Naš cilj je da u savršenim higijenskim uslovima i kontinuiranim praćenjem analize kvaliteta obezbijedimo maksimalan kvalitet dva nova kozja sira sa inovativnim dodacima (biber i omotač u hrastovoj kori) koji će proizvodima obezbijediti dodatu vrijednost, ali i šansu da budu prepoznati prvo na lokalnom, tržištu BiH, a potom i na stranom tržištu. Razvojem dva nova proizvoda, uz postojeće kozje proizvode, povrće i izletište, dobili smo veću ponudu proizvoda po organskom proncipu, a kupci će imati veći izbor za konzumaciju i uživanje“, kažu u kompaniji.
„Jedinstvenost naših proizvoda ogleda se u upotrebi 100% kozjeg mlijeka prijatnog aromatičnog ukusa. Hrana kojom se koze hrane je takođe prirodna, organska, a recepture karakteristične, što je farmu Milino selo veoma brzo svrstalo u sam vrh proizvođača ove vrste proizvoda u BiH. Kozji sir u pepelu hrastove kore i sir sa biberom su novina na prostoru Bosne i Hercegovine i ne mogu se naći u trgovinama, marketima, tržnicama“, ističu u „Imelu“.
U kompaniji su naročito ponosni na činjenicu što će realizacija ovog projekta doprinijeti otvaranju radnih mjesta u ruralnoj povratničkoj sredini u kojoj nema nikakve privredne djelatnosti.
„Ove „nedostatke“ prepoznali smo kao iznimnu pogodnost za razvoj poljoprivredne biljne i animalne proizvodnje, te razvoj ruralnog turizma. S obzirom da je Milino selo ruralna mjesna zajednica u kojoj živi povratnička populacija, uglavnom žene /udovice/ koje su još uvijek radno sposobne, realizacija projekta će znatno uticati na poboljšanje životnog standarda. Kroz ovaj projekat planirali smo da zaposlimo dva radnika na neodređeno, kao i dva zaposlenika za sezonske poslove. Međutim, shodno daljim planovima razvoja farme i aktivnostima, ovaj broj će se povećati“, pojašnjavaju u ovoj kompaniji.
Grant sredstva Challenge fonda značajna su podrška u realizaciji poslovnih planova i ovoj bosanskohercegovačkoj kompaniji.
„Bilo koji oblik pomoći - finansijski, organizacioni, edukativni (u obliku prenosa znanja), pomoć pri izvozu, tehnički ili neki drugi, veoma je dobrodošao kako za naše preduzeće, tako isto i za druga preduzeća u BiH. Smatramo da ovakav oblik pomoći od strane fonda C2C doprinosi socio-ekonomskom razvoju u BiH. Ukoliko bi bilo više donatorskih izvora sa vlastitim učešćem kompanije smatramo da bi mogli mnogo više planiranih aktivnosti realizovati na našoj farmi. Vjerujemo da bi povrat bio višestruk, a ogledao bi se u povećanja broja zaposlenih, boljem društvenom standardu, boljoj ponudi, privlačenju stranih turista i bržem dobijanju dozvola za izvoz“, zaključuju u „Imelu“.