Europska komisija je 19. marta ove godine upozorila pojedine zemlje članice u vezi nepoštivanja pravila i propisa EU. Tako je Austrija dobila upozorenje u vezi ne dostavljanja izvještaja o primjeni EU propisa o zaštiti vozača kamiona, Italija zbog ne prihvatanja garancije porijekla proizvoda, a Kipar, Luksemburg, Poljska i Velika Britanija zbog ne djelovanja u pogledu retrovizora za „mrtvi kut” na kamionima.
Portugal je dobio opomenu zbog neizvještavanja o sistemu kažnjavanja u pogledu vremena vožnje i perioda odmaranja vozača kamiona. Komisija je od Italije zatražila da modificira svoje propise u vezi oporezivih iznosa za nabavku nepokretne imovine. Od Austrije je zatraženo da okonča diskriminatorni sistem oporezivanja donacija u polju nauke i istraživanja, a od Bugarske diskriminatorno oporezivanje nerezidentnih poreznih obveznika.
Komisija je poslala pisano upozorenje Španiji u slučaju kršenja EU propisa o tretiranju i odlaganju industrijskog otpada. Slučaj se odnosi na gomilanje čvrstog industrijskog otpada na ušću Huelve bez provođenja neophodnih mjera koje se zahtijevaju za zaštitu okoliša.
Estonija je takođe upozorena da primijeni europske propise u pogledu televizijskog oglašavanja. Postupak za povredu procedura Komisija je pokrenula protiv Njemačke i to zbog dodjele ugovora za javne radove za izgradnju zgrade poreznog ureda u Quedlinburgu, zatim Italije u vezi direktne dodjele ugovora za nabavku usluga menadžment konsaltinga za apoteke, te Francuske zbog ekskluzivnih prava na stručnu izobrazbu u poljoprivredi.
Komisija je Europskom sudu pravde uputila Njemačku-zbog diskriminatornog oporezivanja izlaznih dividendi te diskriminatornih propisa za građevine u inostranstvu; Grčku-zbog ne obavještavanja o ugradnji dvije direktive o PDV-u u nacionalni zakon.
Naime, Europska komisija je institucija odgovorna za osiguravanje primjene zakona u svim EU članicama, a Generalni sekretarijat pomaže Komisiji da obavlja poslove u vezi s tim. Šire gledajući, ovo podrazumjeva „praćenje tragova“ mjera koje su vlasti zemalja članica poduzele u pogledu uvođenja EU zakona u svoja nacionalna zakonodavstva te poduzimanje akcija u slučaju kada se uvođenje ne uradi propisno.
Komisija poduzima akcije i kada ih nacionalne vlasti propuste obavijestiti u traženom roku o mjerama koje su poduzele na provođenju specifičnih EU zakona ( direktiva). Komisija također odlučuje da li je u skladu sa zakonom neki oblik podrške koja se treba poduzeti, a koju pruža vlast. Ponekad se obavještenja o slučajevima dobiju putem vanjskih pritužbi, a ponekad Komisija slučajeve razotkrije na vlastitu inicijativu.
KRŠENJE EUROPSKIH ZAKONA
Svaka zemlja članica odgovorna je za primjenu zakona Zajednice (tj. usvajanje mjera prije određenog datuma, prilagođavanje i ispravno primjenjivanje) u okviru svojih pravnih sistema. U skladu sa ugovorima ( Ugovor Europske komisije, član 226 i Euratom ugovor, član 141), Komisija europskih zajednica odgovorna je za ispravnu primjenu zakona Zajednice. Shodno tome, u pogledu zemalja članica koje se ne usklade sa zakonom Zajednice, Komisija ima moć ( akcija u slučaju neusklađenosti ) da zaustavi kršenje zakona te da, u slučaju gdje je neophodno, uputi slučaj Europskom sudu pravde.
Neusklađenost predstavlja kršenje obaveze zemlje članice po zakonu Zajednice, koje se može zasnovati na djelu ili propustu. U skladu sa procedurom o nepovlađivanju koju
Sviđa Vam se ovaj članak?
Podijelite ga na društvenim mrežama.