Za berzansku euforiju zaslužni veliki institucionalni investitori iz regiona, ali i zapadni investicijski fondovi. Prvo polugodište bh. berzama može se ocijeniti najboljim u njihovoj istoriji. Dvije berze – Banjalučka i Sarajevska – ostvarile su ukupan promet od oko 1,4 milijarde maraka, što je znatno više nego u cijeloj prethodnoj godini kada je promet iznosio 1,042 milijarde maraka. Prema preliminarnim rezultatima, Sarajevska berza ostvarila je promet od 928 miliona maraka, što čini gotovo 70 posto ukupnog prometa u BiH. Promet je već debelo nadmašio ukupni prošlogodišnji kada je iznosio 654 miliona maraka. Trgovano je sa 45 miliona dionica u oko 110 hiljada transakcija, prenosi Ppona pisanje bh. medija.
Korekcija cijena
„Izuzetno smo zadovoljni prvim polugodištem. Nekoliko mjeseci vladala je euforija koja je rezultirala značajnim rastom prometa i cijena dionica. Korekcija do koje je došlo u trećoj dekadi aprila više se očitovala u pogledu cijena nego u pogledu prometa koji je još uvijek iznad prošlogdišnjeg prosjeka“, kazao je „Oslobođenje“ Zlatan Dedić, direktor Sarajevske berze. Prema njegovim riječima, nastavak uzlaznog trenda može se očekivati kada prođe ljetna sezona. Direktor Dedić očekuje da bi Sarajevska berza mogla do kraja godine ostvariti promet od oko 1,4 milijarde maraka. Uspjeh bilježi i Banjalučka berza, koja je u prvom polugodištu ove godine ostvarila promet od 431 miliona maraka, za 244,4 posto nadmašivši cjelokupan prošlogodišnji promet (388 miliona maraka). Tokom 117 dana trgovanja zaključeno je više od 128 hiljada transakcija. Na Banjalučkoj berzi takođe ne kriju optimizam u pogledu rasta prometa do kraja godine, pogotovo nakon prve sedmice u julu, kada je ostvaren rekordan sedmični utržak od 88 miliona maraka zahvaljujući blok poslovima akcijama Zepter komerc banke.
Veliki investitori
„Teško je procijeniti kretanja na tržištu. Sve će zavisiti od trendova nakon ljeta. Ipak, očekuje se do kraja godine 700 do 800 miliona maraka prometa“, kaže Darko Lakić, glasnogovornik Banjalučke berze. U obje berze saglasni su da su za berzansku euforiju zaslužni veliki institucionalni investitori iz regiona, ali i zapadni investicijski fondovi koji su „pregrijavanjem“ tržišta podstakli male ulagače da i oni trguju na berzama. Takođe, nakon proljetne berzanske groznice postalo je jasno da investitori posmatraju regiju kao cjelinu, o čemu ogovri i jednako visok rast prometa na berzama u Zagrebu, Ljubljani Beogradu, Skoplju i Podgoricu.
