“Europska unija mora se konsolidirati prije bilo kakvog daljeg proširenja”, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel, što predstavlja zadnji udarac zemljama koje se nadaju priključenju Europskoj uniji. Komentirajući strah zemalja zapadnog Balkana da njihove europske ambicije počinju lagano bivati gurane daleko u budućnost, Merkelova je izjavila:” Ne želimo ovo, ali ne može služiti dobro Europi ko se ne može držati u korak sa integracijama i ako se prebrzo primaju nove članice”. Neizvjesnošću Lisabonskog ugovora umanjena je i spremnost da se vidi neka nova zemlja članica, i to ne samo spremnost od Njemačke, nego i od drugih zemalja članica, osobito Francuske. Finansijska kriza je skrenula pažnju lidera sa proširenja EU, a situacija na zapadnom Balkanu ne olakšava cijelu situaciju.
Hrvatska očekuje kraj pregovora o članstvu u EU do kraja ove godine - iako je ovaj vremenski rok došao u pitanje zbog blokada u pregovorima sa Slovenijom oko granice između dvije zemlje.
Pristupni pregovori Turske idu samo polako naprijed, dok treći kandidat- Makedonija- nije ni počela takve razgovore za više od tri godine zbog grčkog veta oko imena zemlje.
Crna Gora podnijela je zahtjev za pristupanje prošlog decembra, a države članice EU su nerade poduzeti sljedeći korak tj. podnošenje ove aplikacije na procjenu Europskoj komisiji. Bilo koji rezultat procjene ne očekuje se prije slijedeće godine. Ostale zemlje zapadnog Balkana su čak i dalje na liniji.
Od Srbije i Albanije se očekuje da podnesu zahtjeve za ulazak u EU narednih nekoliko mjeseci, dok su unutarnji problemi Bosne i Hercegovine usporili njene reforme i proces europskih integracija. Neslaganja među članicama EU oko statusa Kosova čini malo vjerojatnom napredak Prištine prema Europi u skoroj budućnosti.
„Mi moramo reenergizirati naše veze sa susjedima jer je finansijska kriza pokazala jasno koliko smo izloženi problemima van naših granica”, kazao je britanski sekretar vanjskih poslova David Miliband.
Izvan Balkana - gdje je "ponudi za članstvo u EU također kritično prevladavanje nacionalističke politike i etničke podjele”- postoje i drugi susjedi o čijem pristupanju bloku 27 zemalja treba jednog dana razmisliti. „ Iza balkanskih zemalja su i druge zemlje poput Islanda ili Ukrajine za koje moramo čuvati otvorenu perspektivu članstvu”, kazao je Miliband.
Sviđa Vam se ovaj članak?
Podijelite ga na društvenim mrežama.
