Financial Times već u naslovu svog teksta ističe da EU mora da prikupi hrabrost i ukloni prepreke proširenju. List ukazuje na sve prepreke sa kojima se u ostvarenju te namjere suočavaju zemlje zapadnog Balkana - od usporavanja hrvatskog pristupanja zbog spora sa Slovenijom oko Piranskog zaliva, preko Srbije, Mladića i Holandije, do Makedonije i problema koje zbog imena ima sa Grčkom.
Evropska unija mora da nađe način za razrješenje sporova koji blokiraju dalje proširenje. Balkan je ranjiv, lomljiv i strateški važan.
Ukoliko osjeti da je neželjen, EU će platiti visoku cijenu, smatra Financial Times.
Evropski komesar za proširenje Oli Ren nedavno je iznijeo tezu da je evropska perspektiva i dalje, kako je rekao, sidro stabilnosti na jugoistoku Evrope.
Analitičari, međutim, upozoravaju da to više možda i nije tačno, te da birači i političari na Balkanu gube nadu da će se učlanjenje ikada ostvariti, navodi Guardian.
Times ocjenjuje da je poslije kolapsa češke vlade rukovođenje Evropskom unijom potpuno poremećeno.
Prisutna su očekivanja da će premijer Topolanek nastaviti da vodi svoju vladu bar do isteka češkog mandata na mjestu predsedavajućeg, kako bi se obezbjedio kontinuitet - Topolanek bi trebalo da na predstojećem samitu G20 predstavlja članice Unije koje nisu u tom klubu, a potom i da ugosti američkog predsjednika Baraka Obamu.
Njegova budućnost je, međutim, u rukama nepredvidivog predsjednika Vaclava Klausa, Topolanekovog nekadašnjeg stranačkog kolege, a danas zakletog neprijatelja.
Vaclav Klaus je glasan kritičar EU i njenih mjera za oporavak privrede putem fiskalnih stimulansa.
Češka je, primećuje Times, treća bivša komunistička zemlja koja je ove godine ostala bez premijera, poslije Letonije i Mađarske.
....
Sviđa Vam se ovaj članak?
Podijelite ga na društvenim mrežama.