Lideri članica Evropske unije odbacili su u četvrtak pozive za ulijevanje dodatne gotovine u svoje ekonomije, pred početak samita u Bruxellesu na kojem se očekuje da će biti predloženo jačanje moći Međunarodnoga monetarnog fonda radi borbe s globalnom recesijom.
Sjedinjene Države, čija je centralna banka u srijedu obećala da će uliti dodatnih bilion dolara (hiljadu milijardi) u američku privredu radi suprotstavljanja recesiji, pozvale su evropske zemlje da dopune stimulativne pakete koji nisu uspjeli zaustaviti slabljenje privrede.
Evropska unija se nada da će na dvodnevnom samitu uspjeti uskladiti svoju poziciju za samit Grupe 20 najrazvijenijih zemalja i privreda u usponu (G-20), koji počinje za dvije sedmice u Londonu i na kojem treba da budu donesene mjere za borbu protiv ekonomske krize koja je pogodila i bogate i siromašne zemlje.
Predviđeno je da samitu u Bruxellesu prisustvuje i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, mada sindikati u Francuskoj planiraju masovne proteste protiv njegovog upravljanja krizom koja bi mogla povećati stopu nezaposlenosti u EU-u na 10 posto do kraja ove godine, prenio je Reuters.
Unija još pokušava dogovoriti detalje postojećih planova za oživljavanje privrede putem infrastrukturnih projekata, a zemlje kontinentalne Evrope ulažu nade u velikodušnost bogatih zemalja radi izlaska iz krize.
Češki premijer Mirek Topolanek, čija zemlja trenutno predsjedava Unijom, izjavio je da članice EU-a "čine dovoljno i da neke od njih još nisu u potpunosti realizirale nacionalne planove za oporavak, tako da ne znamo kakav će biti njihov ishod. Stoga nema svrhe donositi nove pakete".
Njemačka kancelarka Angela Merkel je kazala da će se Njemačka suprotstaviti projektima na nivou cijele EU koji nisu usredotočeni na hitne potrebe, što se odnosi na postojeći skromni plan ulaganja pet milijardi eura (6,75 milijardi dolara) novca EU-a za infrastrukturne projekte.
"Sada nije vrijeme za nove mjere. Uopće se ne slažem s tom idejom. Postojeće mjere moraju biti djelotvorne, mora im se dozvoliti da se razviju", predočila je ona u donjem domu njemačkog parlamenta pred odlazak u Bruxelles.
Britanija, međutim, ima simpatija za američki poziv za dodatne napore, ali će se na samitu u Bruxellesu založiti za neophodnost strožijeg nadgledanja finansijskog tržišta.
Francuska, Njemačka i druge zemlje podsjećaju da je krah kreditnog tržišta potekao iz SAD-a, a vjerovatan ishod takvog stava bit će zajednički poziv lidera EU-a na udvostručavanje fonda MMF-a na 500 milijardi dolara, obećanje Unije da će za MMF izdvojiti 100 milijardi dolara i zahtjev za reformu MMF-a kako bi se u njega još više uključile i druge zemlje, kao što je Kina.
Nacrt zaključaka samita, u koji je Reuters imao uvid, pokazuje da će lideri Unije biti spremni na spašavanje nekih članica, prije svega siromašnijih bivših komunističkih, po principu "od slučaja do slučaja".
Oni će također biti spremni razmotriti dopunjavanje fonda za hitnu finansijsku pomoć, vrijednog 25 milijardi dolara, koji je već iskorišten za pomoć Mađarskoj i Letoniji.
Evropska unija je planirala da za borbu protiv recesije izdvoji između 3,3 i četiri posto svoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), uključujući socijalne izdatke.
Američki predsjednik Barack Obama, pak, planira izdvojiti 5,5 posto američkog BDP-a za mjere za oporavak domaće privrede.
"Ne mogu se porediti EU i SAD", kazao je holandski premijer Jan Peter Balkenende. "Mi imamo veoma jaku mrežu zaštite koja se brine o onima koji su izgubili radna mjesta. SAD ima ogromne dugove", podsjetio je on.
Jedinstvena pozicija EU-a u pogledu stimulacije privrede maskira, međutim, nesuglasice, između ostalog i međusobno podozrenje kad je riječ o
