Ranije objavljeno
Arhiva vijesti
Evropski parlament izglasao je u četvrtak u Strasbourgu velikom većinom glasova rezoluciju o napretku Hrvatske u kojoj se ističe da se medijacija EU-a za rješenje hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora mora temeljiti na međunarodnom pravu.
Evropski parlament "podsjeća na neformalni dogovor postignut 25. augusta između premijera Hrvatske i Slovenije o podnošenju njihova graničnog spora pred međunarodno tijelo, pozdravlja spremnost Hrvatske i Slovenije da prihvate medijaciju koju je ponudila Komisija i zauzima stajalište da se ta medijacija treba temeljiti na međunarodnom pravu; u tom kontekstu očekuje brzi napredak u pristupnim pregovorima", glasi prihvaćeni amandman o kojemu su dogovori trajali sve do samog glasanja.
Taj članak rezolucije u velikoj je mjeri izmijenjen u odnosu na prijedlog rezolucije koji je izglasan na Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta 21. januara, prije nego što je povjerenik za proširenje Olli Rehn izišao s prijedlogom da se u rješavanje hrvatsko-slovenskog graničnog spora uključi stručna skupina pod vodstvom Marttija Ahtisaarija.
Odbor je tada, na prijedlog njemačkog demokršćanina Bernda Posselta, prihvatio prijedlog teksta u kojem se "pozdravlja neformalan dogovor postignut 25. augusta 2007. između premijera Hrvatske i Slovenije o podnošenju njihova graničnog prijepora pred Međunarodni sud pravde u Haagu i traži od obiju strana da provedu taj dogovor".
Konačna verzija u odnosu na prethodnu razlikuje se u tome što se u njoj ne spominje Međunarodni sud pravde u Haagu, nego "međunarodno tijelo", ne spominje se ni "sudska praksa", tako da je ostalo da se "medijacija mora temeljiti na međunarodnom pravu".
Prije toga je predlagano da se u tekst unese formulacija da se medijacija treba temeljiti i "na načelu pravičnosti", ali je to u dogovaranju kompromisnog amandmana otpalo i nije ni stavljeno na glasovanje.
Otpao je i zahtjev slovenskih zastupnika da se na kraju amandmana doda rečenica "poštujući interese obiju strana".
Za rezoluciju je glasalo 548 zastupnika, a 40 ih je bilo protiv. Slovenski zastupnici podijelili su se pri glasovanju, a sva četiri zastupnika iz redova Evropske pučke stranke (EPP) glasali su protiv jer nije prihvaćen njihov prijedlog da se u tekstu istakne kako medijacija EU-a o hrvatsko-slovenskom graničnom treba biti temeljena i na načelu pravičnosti.
Od sedam slovenskih zastupnika u Evropskom parlamentu, četiri ih pripada EPP-u - Lojze Peterle, Mihael Brejc, Romana Jordan Cizelj i Ljudmila Novak.
Dvoje zastupnika iz liberalne skupine, Jelko Kacin i Mojca Drčar Murko, glasovali su za rezoluciju. Jedini slovenski zastupnik koji se
protivi politici Pahorove vlade u blokadi hrvatskih pregovora, Aurelio
Juri, nije uopće glasovao.
Među 40 zastupnika koji su glasali protiv uglavnom su oni koji se načelno protive proširenju, stranke krajnje desnice i ljevice ili zastupnici iz pojedinih zemalja kojih se izvještaj tiče.
U izglasanoj rezoluciji izražava se uvjerenost "da cilj zaključivanja pregovora u skladu s indikativnim kalendarom koji je objavila Komisija može biti dostignut, pod uvjetom da Hrvatska vlada ubrza svoje napore na rješavanju posebno osjetljivih pitanja povezanih s pristupnim procesom, uključujući borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, da konačno ispuni mjerila u tim područjima, te ako Vijeće bude htjelo i moglo otvoriti sva pregovaračka poglavlja bez daljnjih odgoda".
Parlament je prihvatio i Swobodin amandman kojim se mijenja prijedlog teksta usvojen na vanjskopolitičkom odboru u kojem je stajalo da bilateralna pitanja ne bi trebala biti "preprekom za pristupanje" i u kojem se tražilo od "hrvatske vlade i vlada susjednih zemalja da hitno riješe otvorena pitanja".
U prihvać
