EU je još uvijek daleko od postizanja ciljeva koje je sebi postavila Europskom susjedskom politikom (ENP), pišu Antonio Missiroli i Rosa Balfour, direktor i stariji politički analitičar u Europskom centra za politike (EPC), u februarskoj publikaciji Centra.
U tekstu se ukazuje se na nekonzistentnost blokovskog bavljenja susjednim zemljama na istoku i jugu svojih granica. Kako kažu Missiroli i Balfour, postoji neslaganje između europske „niske politike”, koja je fokusirana na dogovaranje kratkih i dugoročnih ciljeva i identificiranje referentnih tokova, te njenog učešća u visokoj politici koja počiva na aktivizmu individualaca poput francuskog predsjednika Nicolas Sarkozy-a i šefa inostrane politike EU Javier Solana-e.
Na primjer, blok zanemaruje da “se suoči sa pitanjem jesu li zemlje na istoku Europe prihvatljive za članstvo u EU”, tvrdi se u publikaciji EPC-a. Problem se ne odnosi samo na navodne “apsorpcijske kapacitete” , nego ina to kako Unija vidi stratešku poziciju ovih zemalja koje su u sendviču između EU i Rusije-što je drugi ključni problem o kojem se EU „nećka” da diskutira. U publikaciji takođe stoji da zemlje članice ne mogu da se dogovore kako da “barataju” vezama sa južnim Mediteranom s obzirom na „njihove kolonijalne spone, historijske bilateralne veze i nacionalne pristupe integraciji muslimana”. Povrh svega, autori teksta tvrde da je EU politika spram zemalja na istočnim I južnim mediteranskim granicama nekoherentna.
Missiroli i Balfour se nadaju da će novi sastav Komisije pružiti dobru priliku za rješavanje problema spram ENP
Ukoliko se ratificira Lisabonski ugovor biće pružena politika sa koherencijom i koordinacijom. Lisabon pruža širok obim za artikuliranje efikasnijih I konzistentnijih vanskih regionalnih politika, mišljenje je ljudi iz Europskog centra za politike.
Sviđa Vam se ovaj članak?
Podijelite ga na društvenim mrežama.