Vijesti

Arhiva vijesti

Analiza učinaka COVID-19 na projekat CHEBEC te organizacije iz kulture i kreativne industrije iz zemalja Mediterana

Kriza Covid-19 dovela je do privremene obustave nekih inicijativa projekta Chebec , a koje su bile predviđene za posljednju fazu regionalnih pilot aktivnosti ovog projekta koji se implementira u okviru EU INTERREG program za Mediteran. Stoga su organizacije korisnice zaustavile svoje planove zbog više sile. Pored otkazivanja treće akcije mobilnosti, koja je trebala biti održana u Bologni, većina primatelja « Vaučera za inovacije », koji su trebali finansirati svoje internacionalizacijske planove, morala je preispitati svoje akcije. Dobra vijest je da je obustava bila samo privremena: aktivnost poput akcije mobilnosti preoblikovana je  i postat će pilot usluga podrške kreativnim industrijama, Vaučeri za inovacije koristit će se za jačanje internacionalizacijskih kapaciteta i planova, a događaji su uspješno provedeni putem weba.

Analiza  učinaka COVID-19 na projekat CHEBEC te organizacije iz kulture i kreativne industrije iz zemalja Mediterana

Među aktivnostima koje su poduzete za analizu i razumijevanje ove ogromne promjene, izvještaj koji je izradio Econcult (Sveučilište u Valenciji) daje pregled izazova koji se susreću i napora koje treba uložiti za održavanje održivog, slobodnog i raznolikog okruženja za stvaranje, širenje i pristup kulturnom životu. Ovaj izvještaj temelji se na internetskoj anketi provedenoj od 15. do 30. aprila 2020. godine među 60 organizacija korisnica u pet zemalja koje sudjeluju u realizaciji projekta Chebec, a obogaćen je ispitivanjem različitih izvora kvalitativnih informacija. Izvještaj otkriva nedostatke u umjetničkoj slobodi koje će ova kriza samo pogoršati, kao i progres koji se na njoj može graditi. Kroz ovaj izvještaj CHEBEC projekat naglašava ulogu umjetnika i kulturnih djelatnika koji su srce kulturne politike i poziva na dalju potporu kulturnih i kreativnih industrija. Sada, više nego ikad prije, moramo prepoznati, integrirati i podržati kulturna pitanja u našem odgovoru na krizu i planiranju oporavka. Učiniti međunarodnu suradnju, uključujući kulturnu suradnju, centralnom za izgradnju otpornijih zajednica.

Kulturni ekosistem jedan je od najteže pogođenih. Pandemija COVID-19 stvorila je okruženje krajnje neizvjesnosti i izazvala velike posljedice na njegovu ekonomsku i finansijsku održivost. Rezultati ankete pokazuju da su organizacije korisnice Chebec-a usredotočile svoje napore na operativne aktivnosti kako bi im omogućile kratkotrajno preživljavanje. Specifičnosti kulturnog rada nisu u potpunosti prepoznate prije krize, a trenutna situacija pogoršava nesigurne situacije u kojima se kulturni radnici nalaze. Većina korisnika tvrdi da su pretrpjeli gubitke u očekivanim prihodima koji se povećavaju tokom drugog tromjesečja, dok su snosili fiksne troškove. Izgubili su poslovne prilike s drugim partnerima zbog ograničenja putovanja, a suočili su se s odgađanjima organizacije događaja i otkazivanjem narudžbi i prodaje. Stoga su se njihove strategije prilagodbe uglavnom temeljile na stvaranju novih ideja i inovacija u proizvodima i uslugama.

Zaista, trenutna situacija s kojom se suočava svijet podrazumijeva novo razumijevanje participacije kulture, ponovno otkriće sektora kulture i veće otvaranje digitalnom svijetu. Nemogućnost sudjelovanja u kulturnom životu na brojne konvencionalne načine tokom zatvaranja umnožila je stvaranje novih mogućnosti pristupa baštini i znanju. Bez obzira na široku primjenu rada na daljinu, trećina anketiranih organizacija, uglavnom malih organizacija između 1 i 5 zaposlenika, povećala je ulaganje u digitalizaciju svojih aktivnosti. Od spontanih kreacija koje se dijele na internetu do mnogih inicijativa za slobodan pristup kreacijama, umjetnost i kultura nude beskrajan izvor velikodušnosti. Umjetnici su tako prisiljeni na ranjiv položaj da moraju izbalansirati izloženost zadržavajući vlasništvo nad svojim djelima. Rezultati pokazuju da je više od trećine anketiranih provelo besplatne kulturne inicijative. Ove predstave otkrivaju ekonomsko zdravlje kreativnih ekosistema koji se ističu svojim poduzetničkim duhom, sposobnošću da se projiciraju na vanjska tržišta i udomljavanjem na svojim teritorijima. Međutim, oni ne bi trebali prikriti neujednačenu ekonomsku dinamiku iz jednog sektora u drugi. To postavlja nove izazove za poštenim naknadama i internetskom sigurnosti, izazove s kojima se mora suočiti u nastojanju da se zaštiti i promovira raznolikost kulturnih izraza.

Kulturna ekonomija važno je područje političke intervencije u vezi s uticajem krize COVID-19. Kako postoji velika neizvjesnost u vezi s vremenskim okvirom ponovnog aktiviranja kulturnih događanja, precizne informacije i jasne smjernice državnih vlasti ističu se kao glavna potreba. Korisnici zahtijevaju dostupnu pomoć i smjernice o tome kako joj pristupiti i znanje koje će im omogućiti da reorganiziraju svoje procese nakon što se ekonomska aktivnost počne postepeno oporavljati. Većina Chebec-ovih organizacija korisnica predviđa pojačanje nesigurnosti, kao i nepravilnost i kulturnu djelatnost privremene prirode. Redizajn produkcije, izložbe i uživanja u umjetnosti i kulturi već se odvijaju jer ekonomija dobiva manje frenetičan ritam. Korisnici su izrazili potrebu za likvidnošću da bi ublažili negativan uticaj koji je zatvaranje imalo na njihove uobičajene izvore prihoda, te umjerenu potrebu za prilagođavanjem daljinskom radu i digitalnom okruženju. U situaciji kada je većina njih shvatila kako su im se primanja značajno smanjila, pristup državnoj pomoći je ključan za osiguranje ekonomske održivosti. Većina primljene potpore stigla je od nacionalnih vlada, a po značaju su lokalne samouprave, slijede regionalne i posljednje iz Europske unije. Pored sporosti postupka raspodjele pomoći, koji je zajednički za sve sektore, većina korisnika smatra da je primljena pomoć samo umjereno korisna i nedovoljna za suočavanje sa situacijom.

U produktivnom i upravljačkom kontekstu u kojem su fiksni troškovi koje snose organizacije značajni, strukturna krhkost kulturnih organizacija znatno se pogoršava. Korisnici vide veću potrebu za pristupima na strani ponude, tj. poslovnim orijentiranim javnim politikama, te se usredotočuju na potrebu promicanja javnih nabavki na strani potražnje. U osnovi, sektor zahtijeva da se oni uzmu u obzir i uključe u strategiju  koja uzima u obzir njegove specifične karakteristike i omogućava mu da bude održiv u dugoročnom razdoblju. Ispitanici vjeruju da se rješenje za krizu mora naći u samom sektoru, a ne u javnim tijelima. Optimistična nota u tom pogledu je procjena povećane percepcije ekonomske i društvene vrijednosti kulture, koja bi mogla djelovati kao poluga za promjene. Svjesnost ovog pitanja od presudne je važnosti da se istakne centralnost kulture kao pokretača teritorijalnog razvoja.

Kriza COVID-19 dokazuje potrebu eksponencijalnog umnožavanja suradnje svih vlada, zajednica, agenata i kulturnih aktera jer pokazuje njihovu međusobnu ovisnost; kreativnost i tehnološke mogućnosti pridonijele su širenju kulturnih sadržaja, a provode se zajedničke mjere za poticanje potpunijeg i kohezivnijeg djelovanja i izbjegavanje fragmentacije. Kao program europske suradnje, Chebec potiče ove inicijative kao istinske inovacijske procese u kojima teritoriji uče i oživljavaju bratstvo među njima kako bi dali novi poticaj njihovim ciljevima.

Ovdje pronađite cijeli izvještaj i njegove zaključke na engleskom jeziku (uskoro će biti dostupna i verzija na jezicima BiH) https://bit.ly/2NaV8He