
U okviru projekta ESINERGY održan sastanak Fokus grupe na kojem je prezentirano pilot postrojenje, Master plan za Bosnu i Hercegovinu, urađena SWOT analiza elektro energetskog sistema i definisane mjere za smanjenje vršnog opterećenja
U okviru projekta ESINERGY 16.06.2025. godine održan je sastanak Fokus grupe na kojem je prezentirano uspostavljeno pilot postrojenje u Goraždu kao i rezultati ovog postrojenja iz testnog perioda, prezentiran je Master plan za Bosnu i Hercegovinu, urađena je SOWT analiza elektro energetskog sistema u Bosni i Hercegovini, kao i definisane mjere za smanjenje vršnog opterećenja. Projekat ESINERGY finansiran je od Interreg Dunavskog programa.
U okviru prezentacije pilot postrojenja, učesnicima Fokus grupe je prezentirane informacije o pilot postrojenju, opremi koja je ugrađena, aktivnostima koje su provedene tokom uspostave pilot postrojenja, kao podaci o proizvodnji električne energije iz fotonaponskih panela, odnosu količine električne energije iz FN panela i iz mreže, kao i energije koja je bila sačuvana u bateriji te korištenje te energije iz baterije, te koliko je to uticalo na smanjenje vršnog opterećenja objekta Elektrodistribucije u Goraždu. Neke od podatak su da je u testnom periodu maksimalno smanjenje vršnog opterećenja bilo 12,517 kW, a što je smanjenje za 49,81%. Također, FNE ESINERGY je u testnom periodu proizvela 2.223,36 kWh električne energije, iz baterije je iskorišteno 740,14 kWh električne energije, te je time za vlastite potrebe utrošeno 2.963,30 kWh energije.
U drugom dijelu sastanka, učesnicima je prezentiran Master plan za Bosnu i Hercegovinu koji je urađen u okviru projekta ESINERGY, a koji se bazirao na rezultatima pilot postrojenja i efikasnosti tehničkog rješenja pilot postrojenja s ciljem smanjenja vršnog opterećenja objekta. Prezentacija Master plana je bila osnova za izradu SWOT analize elektro energetskog sistema u cilju smanjenja vršnog opterećenja.
SWOT analiza obuhvatila je sve ključne aspekte energetske mreže - od infrastrukturnih kapaciteta i regulatornih okvira do finansijskih i tehničkih ograničenja - i poslužila je kao osnova za definiranje strateških pravaca. Učesnici su naglasili važnost modernizacije mreže, poboljšanih rješenja za skladištenje energije i podrške decentraliziranoj proizvodnji energije. Ovi uvidi bili su ključni u oblikovanju sveobuhvatnog skupa mjera usmjerenih na smanjenje pritiska na elektroenergetsku mrežu i podršku tranziciji prema otpornijem, efikasnijem i održivijem energetskom sistemu u skladu sa standardima EU.
U trećem dijelu, u skladu s utvrđenim izazovima s kojima se suočava elektroenergetska mreža u Bosni i Hercegovini, kao i sve većom upotrebom obnovljivih izvora energije, kroz diskusije učesnika definiran je skup mjera. Osnova za usvajanje ovih mjera bila je u njihovom realnom potencijalu da doprinesu smanjenju vršnih opterećenja na mreži i njihovoj izvodljivosti za implementaciju u definiranom vremenskom okviru. Kao rezultat diskusije sa stakeholderima i rezultata pilot postrojenja u Goraždu, identificirano je osam ključnih mjera za smanjenje vršnih opterećenja u Bosni i Hercegovini. To uključuje usvajanje podzakonskih akata za skladištenje energije u baterijama kako bi se stvorili zakonski uvjeti za primjenu skladištenja energije. Srednjoročne mjere uključuju nadogradnju srednjenaponskih mreža sa 10 kV na 20 kV i ugradnju pametnih brojila kako bi se omogućilo bolje upravljanje opterećenjem i fleksibilnost tarifa. Dugoročne mjere fokusiraju se na subvencioniranje hibridnih PVPP sistema s baterijama u različitim sektorima - privatnim poduzećima, obrazovnim ustanovama i stambenim zgradama - kako bi se potaknula samoproizvodnja i skladištenje električne energije. Ove inicijative imaju za cilj smanjenje emisija CO₂, povećanje fleksibilnosti mreže i smanjenje vršnih opterećenja. Osim toga, kontinuirane kampanje javnog obrazovanja podići će svijest o prednostima obnovljive energije. Ključne zainteresirane strane uključuju ministarstva energetike, regulatore, operatere distributivnog sistema te lokalne i kantonalne vlasti. Vremenski okviri implementacije kreću se od kratkoročnih (do 2026. godine) do dugoročnih (do potpune dekarbonizacije).