Jedan od faktora globalne krize je svakako izdavanje velikog broja hipotekarnih kredita drugog reda na američkom tržištu (oko 10 miliona kredita podjeljenih u zadnjih pet godina). Takvi krediti su izdavani osobama sa slabijim kreditnim rejtingom, što znači da su nosili veći prinos, ali i veći rizik.
Zbog velike tražnje za takvim kreditima američke banke su trgovale na međunarodnim tržištima, gdje su se kao kupci pojavljivali evropske banke i fondovi, te u manjoj mjeri azijske banke i fondovi. Zbog visokog prinosa koji su nosili takvi izdati krediti, banke i fondovi su zanemarili rizike koji oni nose, te je danas dosta američkih i europskih banaka, fondova primorano otpisivati svoja potraživanja. Štete se mjere u više stotina milijardi dolara (procjene se kreću oko 400 milijardi dolara), što je dovelo do posrtanja velikih investicijskih banaka (naprimjer Bear Stearns).
Kreditna kriza povećava šansu za izbijanje recesije u SAD-u, mišljenje je velikog broja ekonomista. Ekonomsko usporavanje natjeralo je američku centralnu banku - Federalne rezerve (FED) - na smanjivanje referentne kamatne stope za šest puta, a diskontne stope osam puta od sredine avgusta 2007. godine, kada je kolaps američkog tržišta drugorazrednih hipotekarnih kredita počeo utjecati na tržišta širom svijeta.
Sva dešavanja na globalnom nivou imala su utjecaja kako na tržišta u okruženje tako i na naše tržište, a manifestirala su se deficitom stranog kapitala, od kojeg smo još uvijek u velikoj mjeri ovisni.
Efekat deficita stranog kapitala se najbolje vidi kroz pad ukupne tržišne kapitalizacije berzi. Primjer: ukupna tržišna kapitalizacija na Sarajevskoj berzi (SASE) prije godinu dana iznosila je 17,1 milijardi KM, dok je krajem marta iznosila 11,8 milijardi KM. To znači da je za 30,9 posto došlo do smanjenja ukupne tržišne kapitalizacije SASE. Momenat kada je tržišna kapitalizacija SASE bila najveća je kraj aprila, tačnije 24. aprila 2007. godine, sa 20,6 milijardi KM. To znači da je od tada tržišna kapitalizacija SASE smanjena za 42,7 posto.
Politički faktori su, takođe, negativno uticali na tržišta kapitala na način da je zvanična politika izazvala i održava nestabilnu političku situaciju u regiji koju investitori ozbiljno percipiraju prilikom donošenja odluke o investiranju. Stabilizacija političkih prilika podrazumjeva smanjenje tenzija i napetosti oko Kosova, političke krize u Srbiji...
Iz perspektive BiH bitan pozitivan momenat za tržište kapitala bilo bi potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa Evropskom unijom, koji će investitorima poslati signal da smo opredjeljeni za evropski put i stabilnu BiH u političkom i ekonomskom smislu. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno brzina daljnjeg puta BiH prema Evropskoj uniji zavisit će od implementiranja reformi iz takozvanog evropskog dnevnog reda u kojem je za sada najspornija reforma policije.
Pozitivan i neizbježan faktor je uvođenje novih proizvoda na tržište kapitala, tu prvenstveno mislimo na obveznice koje će emitovati država po osnovu stare devizne štednje, obveznice banaka (emisija NLB banke, FIMA banke...) kao i municipalne obveznice.
