
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević boravio je jučer u Beogradu gdje je predvodio delegaciju BiH na regionalnom sastanku "Evropska perspektiva jugoistočne Evrope u vremenu izazova i suočavanja sa ekonomskom i energetskom krizom".
Zirojević je sa predstavnicima Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Albanije potpisao zajedničku izjavu kojom države regiona apeliraju na EU da ih intenzivnije podrži na njihovom evropskom putu te da ih što prije primi u članstvo, saopćeno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Obraćajući se eminentnom skupu, kojem je prisustvovao i generalni sekretar Regionalnog vijeća za saradnju Hidajet Biščević, ministar Zirojević istaknuo da BiH na svom evropskom putu teži partnerstvu te dobrim bilateralnim i multilateralnim odnosima na svim nivoima, a posebno na regionalnom planu.
Konstatirao je da ekonomija BiH nije imuna na uticaj globalne finansijske i ekonomske krize, pojasnivši da se posljedice te krize u BiH osjećaju putem tri glavna transmisiona mehanizma - pad kredita, pad izvoznih cijena i tražnje te pad plaćanja (od i prema sektoru privrede, kao i od vlada u BiH).
Mišljenja je da će kriza uticati na drastično smanjenje mogućnosti rasta BiH u 2009. godini, pri čemu se očekuje da u privatnom sektoru dođe do gubitka radnih mjesta te porasta siromaštva.
"Uprkos padu izvoza, smanjenje ekonomskih aktivnosti i pad cijena dobara, smanjiće trenutni platni deficit BiH, kao i mogućnost da dođe do inflacije. Međutim, naglo smanjenje cijena nafte i naftnih derivata te hrane sa njihovih cjenovnih vrhova od prošle godine, dovest će do situacije negativnog nominalnog rasta uvoza", kazao je Zirojević.
Izrazio je i zabrinutost činjenicom da će, zbog pada kreditnih mogućnosti i loše globalne ekonomske situacije, doći do opadanja mogućnosti inostranog finansiranja lokalnih banaka, što će dovesti po porasta cijene kreditnih sredstava i za posljedicu imati pad stranih direktnih investicija, kao i domaćih investicionih projekata kod domaće privrede.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH prezentirao je, također, i kratkoročne preporuke koje institucije u BiH trebaju predložiti kao mjere sa ciljem ublažavanja krize.
One podrazumijevaju dobru koordinaciju na svim nivoima vlada u BiH, dalju stabilizaciju monetarnog i finansijskog sistema, uvođenje privremenih ciljanih fiskalnih stimulansa, poboljšanje strukture javne potrošnje u korist javnih investicija, a na štetu javne potrošnje i podrške poslovanju preduzeća te unapređenju poslovnog ambijenta.
Zirojević je kao dugoročne i srednjoročne mjere, među ostalima, naveo nastavak izgradnje jedinstvenog ekonomskog prostora, poboljšanje fiskalne koordinacije, poboljšanje strukture i efikasnosti javne potrošnje za podršku ekonomskom rastu, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje siromaštva, poboljšanje poreskog sistema, jačanje bankarske supervizije te dovršetak privatizacije.
Posebnu je pažnju Zirojević posvetio prezentaciji stanja, potencijala i perspektivama energetskog sektora u BiH, navodi se u saopćenju.
(Fena)